Буди одговоран...
према духу и телу!
Театрић Музеја - сваке суботе у 11 сати
Археолошка конференција
„Словени и њихови суседи у 1. миленијуму н.е.“
Платформа еМУЗЕЈ

Izložba „Svet knjige“

.

Volter je svoj satirički pamflet o knjizi nazvao U vezi sa strašnom opasnošću čitanja. Ako ostanemo na doslovnom značenju ove glagolske imenice, onda posmatranje knjige kao izloženog objekta i nije u tolikoj moći da nas dovede u neki jeziv i neumoljiv položaj. Kolekcionarska strast koja je vladala krajem 19. veka i potreba da se antikviteti i stare knjige iznose na videlo javnosti, dovela je do konstituisanja muzeja kakve i danas poznajemo, a ta potreba za eksponiranjem navela nas je da i Zbirku stare i retke knjige Muzeja Vojvodine predstavimo u njenom najmarkantnijem izboru. Iz kustoske perspektive knjiga se otkriva kao čuvar starine, dokument prohujalog vremena koji svedoči o vrednosti i važnosti života. Sa njenih margina dolaze drugi znakovi, sa njenih korica i stranica iskrsavaju simboli koji postaju dragocena građa u njenoj opservaciji. Kako je čitati, kako je predstaviti i preporučiti, kako je oblikovati i sačuvati, predstavlja samo deo pitanja koji se načinju sa uvidom u temu šta je to knjiga i šta sve ona znači. Objekat postaje inspiracija i prelazi svoj put od njegovog udomljavanja do dekonstrukcije. Ukoliko je ova dekonstrukcija umetnička, onda nam baca dodatno svetlo na  objekat, otkrivajući nam višak značenja, pored onih nekoliko utvrđenih za koje smo mislili da ih samo ima. Istorijat nastanka i razvoja knjige, kao i svega onoga od čega je ona sačinjena i što je sa sobom donela, predstavlja posebnu inspiraciju za sve opčinjene knjigom i čitanjem. Zato je ova izložba sastavljena od stare i retke knjige, male i velike, klasične i elektronske, od znakova koji su se od nje otrgli i postali tema za sebe, kao što su ekslibrisi, potpisi, pečati, ilustracije, inicijali, vodeni znaci papira na kojem je štampana ili pisana, bukmarkeri i tome slično. Ona je pokušaj da se povežu daleki izumitelji papira i štampanja sa kaligrafskim majstorima, da se prisustvo knjige u Novom Sadu, našoj zemlji i svetu objedini sa modernim dobom, a entuzijazam čitaoca spregne sa strastima kolekcionara i umetnika.

Najlepša srpska novčanica od 1000 dinara

.

Jedna od najlepših srpskih novčanica izdata u Kraljevini Jugoslaviji je novčanica od 1000 dinara iz 1931. godine. Prvi put od Kneževine Srbije do Kraljevine Jugoslavije na novčanici je prikazana stvarna, istorijska ličnost u liku kraljice Marije Karađorđević, rumunske princeze i supruge kralja Aleksandra I Karađorđevića. Kraljica Marija plenila je skromnošću, humanošću i inteligencijom. Radila je na otvaranju novih škola, bolnica, poboljšanju životnih uslova dece bez roditelja i obrazovanju ženske dece. Bila je veoma voljena i poštovana u narodu, tako da ne čudi zašto je baš njen lik izabran da krasi novčanicu od 1000 dinara.

Tetradrahma Filipa II Makedonskog (359–336. god. pre Hrista)

.

Makedonski kralj Filip II je počeo sa kovanjem svog srebrnog novca tetradrahmi od 359.  god. pre Hrista, koje nastavljaju da se kuju i posle njegove smrti 336–294. god. pre Hrista. Ovaj novac kao i novac njegovog sina i naslednika Aleksandra III Makedonskog (336–323. god. pre Hrista) i njegovih naslednika (dijadoha) na ove prostore donose sa teritorija Grčke keltski vojnici najamnici, koji su isplaćivani u novcu. To je prvi novac koji je bio u opticaju na ovim našim prostorima i njim počinje postepeno robno novčana privreda mada je razmena i dalje bila zastupljena.

Do svih velikih otkrića došlo se greškom - Uvod u metalurgiju

.

Počeci metalurgije vezani su za likovnu umetnost i vajarstvo. Iako ovo zvuči nelogično i apsurdno, da pogledamo šta se dešavalo u društvima zemljoradnika i stočara mlađeg kamenog doba, pre nekih 6500 godina.
Poznati su mnogobrojni nalazi statueta od pečene zemlje, koje su ukrašavane urezima i bojom. Boju tada niste mogli da kupite u prodavnici, već ste morali da je nađete. Mesta na kojima se nalazila boja su površine stena koje su bile obojene plavom, crvenom i zelenom. Ova mesta su bila završeci rudnih žila, koje su ovde izbijale na površinu. U spoju sa vazduhom stvaraju se oksidi, a dejstvom vode karbonati rude, koja se lako mrvila, i bila pogodna za obradu.

Muzejska igraonica „Uskršnje igre"

.

Uskrs su oduvek pratile uskršnje igre, neke su još uvek popularne, a neke polako odlaze u zaborav…ili ne odlaze?

Ako se zajedno potrudimo i prisetimo ih se ili otkrijemo kako su se igrale naše bake, prebake… učinićemo da se kulturna baština sačuva.

Budi Super heroj sa nama – spasimo kulturni baštinu od zaborav! Pogledajte ih OVDE.

Hristos se rodi!

Boca strpljenja

.

U etnološkoj zbirci za društveni život i duhovnu kulturu se nalaze četiri staklene boce u čijoj unutrašnjosti su izrađene figuralne predstave sa hrišćanskom tematikom. Ovakve boce su poznate pod nazivom “boce strpljenja” i bile su veoma popularne u Srednjoj Evropi u 18. veku kao ukrasi u kući. Slične njima su boce koje su pravljene na Zapadu, ali su one obično položene na bok i najčešće imaju figuru broda u unutrašnjosti.

Boce strpljenja su izrađivane tako što su drveni delovi kompozicije, sa pojedinim delovima od drugih materijala, pažljivo umetani i sastavljani kroz grlić boce. Figure su mogle da budu postavljene u jednom, dva ili više nivoa. Pored predstava Hristovog stradanja, koje su bile najčešće, postojale su i boce sa prikazima rudarenja, koje ukazuju na prostore odakle ovi predmeti potiču.

Povezani članci